Prirodna baština Dubrovnika je zbroj svih elemenata flore i faune, na razini vrsta i zajednica (ekosustava), kao i geoloških struktura dubrovačkog područja. Dio je bioloških resursa i kao takav predmet je međunarodnih konvencija o zaštiti (UNESCO svjetska baština, područja materijalne i nematerijalne baštine od velike važnosti za čovječanstvo, Konvencija o biološkoj raznolikosti iz Rio de Janeira).
Klima
Ovo poglavlje donosi informacije o temperaturi zraka, osunčanosti i naoblačenosti, oborinama, vjetrovima i globalnom zatopljenju mora. Budući da je Jadransko more najsjeverniji zaljev Sredozemlja, jadranska klima je također modificirana mediteranska klima. Topliji dio godine je duži, a hladniji kraći jer su kraj proljeća i početak jeseni temperaturno bliži ljetu, a kraj jeseni i početak proljeća zimi. Klimu Jadrana mijenja i Dinarski planinski lanac koji se nalazi uz obalu. Iako je Jadran malo more, neravnomjerno zagrijavanje mora i kopna stvara lokalno strujanje zraka i stvara karakteristične vjetrove bure, maestrala i donekle Juga.
Za više informacija o ovoj temi skinite aplikaciju na Google Play Store ili Apple Store
Geografija
Ovo poglavlje donosi informacije o geografskim i oceanografskim karakteristikama obale jugoistočnog Jadrana. Jadransko more, kao najsjeverniji zaljev Sredozemlja, prodrlo je duboko u europski kontinent, što mu daje obilježja klime i flore i faune. Jadran je dug oko 700 km, a širok 250 km. Duž oko 6.000 km obale na hrvatskoj strani Jadrana prostire se oko 1.100 otoka, otočića i hridi, što našu jadransku obalu čini izrazito krševitom. Južni dio Jadrana znatno je dublji od srednjeg i sjevernog, s prosječnom dubinom od preko 200m. Najdublja točka Jadrana nalazi se u južnojadranskoj depresiji na 1228 m. Istočna strana Jadranskog mora okružena je nizom planina (Biokovo, Mosor, Velebit) koje čine razvodno područje tako da je obilježje Jadrana jadranski sliv rijeka koje se ulijevaju u Jadransko more. Ove rijeke su dom mnogim endemskim vrstama. Geološki gledano, podloga jadranske obale je uglavnom karbonatna, porozna, tako da oborine uglavnom prodiru kroz podlogu i na kraju završavaju u moru. Stoga je istočna obala Jadrana bogata Vruljama, podvodnim izvorom slatke vode.
Za više informacija o ovoj temi skinite aplikaciju na Google Play Store ili Apple Store
Biljni život
Ovo poglavlje govori o uvjetima koji utječu na produktivnost i biljni svijet u Jadranskom moru, njegovoj okolnoj obali i bioraznolikosti morskih i obalnih ekosustava. Zbog svoje zatvorenosti i sjevernog položaja u odnosu na Mediteran, Jadransko more je slabo produktivno, oligotrofno more , njegova produktivnost je veća uz obalu i u kanalima. Zbog malog sadržaja hranjivih soli u vodi, primjerice fosfora i dušika, razina organske proizvodnje je niska. Na sjevernom Jadranu, zbog različitih specifičnih utjecaja, posebice dotoka mineralno bogate rijeke Po, nalaze se neka od najproduktivnijih područja Sredozemnog mora. Prema grubim procjenama, do sada je u Jadranskom moru pronađeno između 6.000 i 7.000 biljnih i životinjskih vrsta. Kopno uz istočnu obalu Jadrana pod snažnim je utjecajem mora, pa je floristički sastav raznolik, mediteranskog tipa, a određen je ekološkim čimbenicima staništa i tipom supstrata. Također, vododjelnica sastavljena od planinskih lanaca stvara specifičnu floru koja se razlikuje od kontinentalne u ostatku Hrvatske i bogata je endemskim vrstama.
Za više informacija o ovoj temi skinite aplikaciju na Google Play Store ili Apple Store
Životinjski svijet
Ovo poglavlje donosi informacije o endemskim, sparidnim, hrskavičnim vrstama riba, planktonskim mrežama, sisavcima i marikulturi na području Malog Stona.
Za više informacija o ovoj temi skinite aplikaciju na Google Play Store ili Apple Store
Očuvanje dubrovačke prirodne baštine
Ovo poglavlje donosi informacije o onečišćenju mora, zaštićenim životinjskim vrstama i neautohtonim vrstama u jugoistočnom dijelu Jadranskog mora.
Za više informacija o ovoj temi skinite aplikaciju na Google Play Store ili Apple Store
Ovo poglavlje govori o kulturnoj baštini, upravi, gospodarskim i građanskim dostignućima Dubrovnika za vrijeme republike.
Povijest nastanka grada
Ovo poglavlje prikazuje nastanak starog grada od prvog naseljavanja u 7. do početka republike u 15. stoljeću. Početkom 7. stoljeća (614) izbjeglice su se sklonile na stjenoviti poluotok Laus / Raus u podnožju brda Brgat / Srđ, dio ili cijelo stanovništvo obližnjeg Epidaura (danas Cavtat) uništeno i opljačkano u razornom ponoru. Avara i Slavena (među kojima je bilo i hrvatskih plemena). Strma stijena Laus / Lave / Raus s prostranim naseljem i plitkim zaklonjenim zaljevom s lukom između stijene na jugu i osunčanih padina brda Srđ (nad.v. 412 m) zatim gusto obrasla hrastovom šumom - hrastom sa sjeverne strane uvale, te razvedeni poluotok (danas Lapad) s još jednom sigurnom lukom nekoliko kilometara zapadno od stijene (Gruška uvala), kao i obiljem izvora pitke vode u neposrednoj blizini (Zaton, Ombla, Mlini, Šumet..) .), bile su vrlo atraktivno i poželjno stanište za život. Postupno, u 7/8 st. ili nešto kasnije, nastaje jedinstveno naselje Ragusa (grčki korijenski naziv), a u 12.st. i slavensko ime Dubrovnik. Od 8. stoljeća nadalje naselje Ragusa se neumitno ekonomski razvija i prerasta u grad. Širio se na okolni teritorij i sve bolje se učvršćivao, najprije utvrdama od drveta i suhozida, zatim zidinama od kamena i vapna. Godine 1453. osnovana je Dubrovačka Republika, koja je trajala 5 stoljeća do 1808. godine.
Za više informacija o ovoj temi skinite aplikaciju na Google Play Store ili Apple Store
Panoramski vidikovci u Dubrovniku
Ovo poglavlje predstavlja najbolje lokacije s kojih možete doživjeti dubrovački krajolik iz ptičje perspektive.
Za više informacija o ovoj temi skinite aplikaciju na Google Play Store ili Apple Store
Glavni spomenici Dubrovnika
Ovo poglavlje predstavlja neke od najznačajnijih povijesnih spomenika Dubrovnika.
Za više informacija o ovoj temi skinite aplikaciju na Google Play Store ili Apple Store
Izleti u Dubrovniku
Ovo poglavlje predstavlja obilaske Dubrovnika.
Za više informacija o ovoj temi skinite aplikaciju na Google Play Store ili Apple Store
Očuvanje dubrovačke kulturne baštine
Ovo poglavlje prikazuje očuvanje dubrovačke kulturne baštine.
Za više informacija o ovoj temi skinite aplikaciju na Google Play Store ili Apple Store
Ovo poglavlje govori o akvariju, Institutu, moru i organizmima koji su posebni i žive na ovom području.
Institut za istraživanje obale i mora
Institut za istraživanje obale i mora.
Za više informacija o ovoj temi skinite aplikaciju na Google Play Store ili Apple Store
Dubrovački akvarij
Ovo poglavlje predstavlja dubrovački akvarij i većinu organizama iz akvarijskih bazena. Ovdje možete pronaći informacije o povijesti akvarija, rekonstrukciji i trenutnom stanju. Postoji kratak opis nekoliko organizama u akvariju.
Za više informacija o ovoj temi skinite aplikaciju na Google Play Store ili Apple Store
Organizmi i izložbe u akvariju
U ovom ćete poglavlju dobiti informacije o eksponatima u akvariju. Također pružamo informacije o temama s pojedinim bazenima koji su dizajnirani da objasne neke pojave ili vrste u moru. Ostatak informacija odnosi se na mnoge vrste organizama koje možete vidjeti u akvarijskim bazenima.
Za više informacija o ovoj temi skinite aplikaciju na Google Play Store ili Apple Store
Umjetničko djelo
U ovom poglavlju predstavljamo umjetnike čije radove možete vidjeti na zidovima između bazena. Radovi su nastali povodom 70. obljetnice Instituta i akvarija. Radovi su tematski vezani uz more i rezultat su rada nekoliko poznatih dubrovačkih slikara.
Za više informacija o ovoj temi skinite aplikaciju na Google Play Store ili Apple Store
Poglavlje govori o tome kako putovati u Dubrovnik.
Vlakom
Vlak ne stiže do Dubrovnika. Najbliža željeznička postaja je u Pločama, koje su 80 km sjeverozapadno od Dubrovnika. Ako odaberete vlak za prijevoz do Dubrovnika, morate kombinirati s drugim načinima prijevoza jer od Ploča do Dubrovnika imate oko 90 minuta vožnje autobusom ili automobilom.
Za više informacija o ovoj temi skinite aplikaciju na Google Play Store ili Apple Store
Automobilom
Auto može biti zanimljiv izbor za dolazak u Dubrovnik ako se vozite starim cestama i autocestama, jer se tada možete zaustaviti nekoliko puta po svom izboru. Ili možete odabrati autocestu koja, kao i vlak, stiže samo do mjesta Ploče, a nakon brze vožnje od 130 km/h prelazite na sporiju vožnju do Dubrovnika.
Za više informacija o ovoj temi skinite aplikaciju na Google Play Store ili Apple Store
Brodom
Dolazak brodom ovisi o vašem odredištu. Dubrovnik je lučki grad u kojem ljeti staju brojni kruzeri, ali postoje i redovite linije koje povezuju Dubrovnik sa sjevernim dijelom Jadrana i Rijekom. Nekoliko puta tjedno postoji i linija između Dubrovnika i Barija u Italiji.
Za više informacija o ovoj temi skinite aplikaciju na Google Play Store ili Apple Store